Iako je blockchain tehnologija donijela transformativne inovacije, ona često replicira neke od točno istih strukturnih problema koji se vide u tradicionalnim financijama, gdje manji igrači poput programera i operatera čvorova nose svu težinu osiguravanja mrežne funkcionalnosti, ali ostaju neprivilegirani. Graphiteov tehnički direktor Marko Ratković jedan je od onih koji analiziraju te izazove i jamče za rješenja temeljena na pravednosti, učinkovitosti i povjerenju unutar blockchain ekosustava.
Blockchain koncentracija moći
Kad su Marko i njegov tim proučavali protokole niske razine i sustave s velikim opterećenjem, primijetili su da većina mehanizama dijeljenja dobiti blockchaina dosljedno favorizira nekoliko najboljih, stvarajući oligopole i zanemarujući širi ekosustav.
Jedan primjer je Ethereum, za koji Marko ističe da je povijesno poticao koncentraciju moći.
“Tijekom Ethereumove rudarske ere, mali broj rudarskih bazena, posebice F2Pool i Ethermine, dosljedno je dominirao proizvodnjom blokova, često kontrolirajući više od 60% stope raspršivanja mreže. To je izazvalo zabrinutost oko centralizacije u mreži, posebice kada je u nekim razdobljima njihov utjecaj dosegao i više razine. U trenutnoj eri odvajanja predlagača/graditelja (PBS), stvaranjem blokova dominira mali broj graditelja, s dva glavna entiteta koji često kontroliraju više od 90% izgradnje blokova,” objašnjava on.
Ovaj “pobjednik nosi sve” dinamika, napominje Marko, ostavlja malo prostora manjim igračima za smisleno sudjelovanje. “Ako je blok zapečaćen, cijeli profit ide njegovom kreatoru. Ne postoje gotovi mehanizmi podjele dobiti. Ponekad to dovodi do tajnih dogovora izvan lanca (sporazuma) između MEV pretraživača i graditelja, koji često nisu vidljivi niti regulirani unutar same Ethereum mreže,” – dodaje Marko.
Kao rezultat toga, Marko je zamijetio da su sudionici ekosustava s tehničkom naklonošću ograničeni na zaradu putem mehanizama koji su bliže povezani s financijskim sustavima izgrađenim na lancima blokova, kao što su arbitraža, trgovanje i likvidacije. On vidi da početni nedostatak poticaja proizlazi iz ranijeg prioriteta kreatora blockchaina: izgradnja minimalno održivih sustava.
No, istaknuo je kako se sada može ići i dalje. “Preraspodjela profita prema dizajnu mogla bi dovesti do veće decentralizacije i većeg angažmana tehnički vještih sudionika u ekosustavu,” tvrdi Marko.
Rješavanje pravednosti i centralizacije
Odgovarajući na pitanje zašto blockchain industrija uglavnom nije dala prioritet pravednosti za suradnike, Marko je objasnio da je prvi blockchain, Bitcoin, bio ideološki osmišljen kako bi omogućio svima da zarade jačanjem decentralizacije, što zauzvrat povećava sigurnost sustava.
“Rudarenje u početku nije zahtijevalo značajnu računsku snagu. Na papiru iu teoriji, još uvijek je dostupan svima. Međutim, u praksi je sada održiv samo za igrače s ogromnim računalnim resursima i pristupom velikim količinama jeftine električne energije,” ističe on.
Marko je primijetio da s vremenom nije osmišljena bolja alternativa za rješavanje izazova centralizacije u blockchainu. Napomenuo je da u Ethereumu, “Sada se vode ozbiljne rasprave o krizi centralizacije i mogućnosti odlaska od dominacije samo dva graditelja.” Jedno od predloženih rješenja je, pojasnio je, davanje poticaja onima koji plombiraju blokove. Drugi je, dodao je, pronalaženje načina za poticanje drugih sudionika sustava, poput operatera prometnih čvorova.
Zbog toga su Marko i njegov tim smislili i razvili značajku koju su nazvali generiranje prihoda od ulaznih (transportnih) čvorova, a koja operaterima čvorova omogućuje zaradu izravno od transakcijskih naknada.
Usklađivanje decentralizacije i učinkovitosti
Na pitanje o izazovima decentralizacije i kako bi trebala izgledati istinski pravedna i učinkovita blockchain infrastruktura, Marko je odgovorio da decentralizacija nije sama po sebi vrijedna, ali ima vrijednost zbog sigurnosti koju pruža.
“Pravilno dizajniran decentralizirani sustav otporniji je na hakiranje ili kvarove njegovih komponenti. Također je često bolje opremljen za negativnu cenzuru,” objašnjava on.
Raspravljajući o kompromisima između pogodnosti i sigurnosti u blockchain sustavima, Marko je rekao da su ta dva koncepta često u sukobu. Napomenuo je, “Sigurnije je stvoriti složene lozinke, ali je praktičnije zapamtiti jednostavne. Slično tome, sigurnije je distribuirati pristup među više pojedinaca, ali radi praktičnosti, jedna osoba često može imati pristup svemu.” Ista se dinamika, istaknuo je, odnosi i na blockchain sustave.
“Vrlo je zgodno imati blok svakih 250 milisekundi, kao u Arbitrumu, ali nije baš sigurno oslanjati se na takvu centralizaciju i jednu točku kvara u obliku sekvencera”, primijeti Marko. “S druge strane, Bitcoin je siguran zbog ogromnog računalnog napora potrebnog za stvaranje blokova, ali je nezgodan zbog sporih transakcija i velikih troškova energije.”
Marko je zaključio da je rješenje negdje u sredini. Prema njegovim riječima, blockchain sustavi bi trebali izbjegavati jednu točku kvara i također se ne bi trebali oslanjati na energetski intenzivne mehanizme koji usporavaju mrežu. Izjavio je, “Mehanizmi konsenzusa PoA (Proof of Authority) i PoS (Proof of Stake) čine se najpovoljnijima. Međutim, u slučaju PoA, ne smije postojati jedan kreator bloka jer bi to dovelo do kritične točke kvara.”
Izazovi u postizanju masovnog usvajanja
Na pitanje zašto se blockchain pothvati bore da postignu masovno usvajanje, Marko je istaknuo da nepoznatost blockchain sustava ostaje značajna prepreka za tradicionalne korisnike Web2. On je razradio, “Blockchain sustavi su inherentno drugačiji od onoga na što su korisnici Web2 navikli. Nedostaje im mogućnost povrata izgubljenih podataka i zahtijevaju složeno upravljanje imovinom na više mreža.”
Ova složenost, objasnio je Marko, dovela je do kripto proizvoda poput mjenjačnica koje imaju za cilj pojednostaviti iskustvo nudeći tradicionalna sučelja. Međutim, dodao je, “Ovi proizvodi često štete ugledu blockchaina kada se dogode hakiranja ili prijevare, budući da u javnoj svijesti postoji raširena zbrka između blockchain sustava i kripto proizvoda.”
Marko je ovaj izazov povezao s kompromisom između praktičnosti i sigurnosti. Napomenuo je, “Iako se postiže napredak s rješenjima kao što su računi prilagođeni korisniku kroz inovacije kao što je EIP-4337, nije jasno hoće li pojednostavljenje sučelja biti na prvom mjestu ili će se korisnici postupno prilagođavati manje poznatim sustavima.”
Nadalje je primijetio da su tijekom procvata tržišta kriptovaluta korisnici često prisiljeni kretati se složenim sučeljima u nadi da će zaraditi, što privremeno ubrzava usvajanje, ali ne rješava temeljna pitanja.
Prema Marku, najveća prepreka masovnom usvajanju je jasna: blockchains moraju učiniti sigurnost i pogodnost međusobno uključivim uvođenjem inovativnih rješenja koja postižu oba cilja. Tehnologije kao što su sustavi povjerenja temeljeni na reputaciji, modularne značajke oporavka računa, skalabilni algoritmi poput Polymera 2.0 koji poboljšavaju brzinu transakcije i smanjuju troškove, i dokazi bez znanja (ZKP)—koji osiguravaju privatnost uz zadržavanje povjerenja— neki su primjeri kako blockchain može postići ovo.
Otkrivanje: Insider Monkey ne preporučuje kupnju bilo kakvih vrijednosnih papira/valuta. Insider Monkey je dobio naknadu za objavljivanje ovog članka. Ne jamčimo točnost izjava navedenih u ovom članku. Insider Monkey i njegovi principali nisu povezani s klijentom i nemaju vlasništvo nad klijentom. Insider Monkey ne preporučuje kupnju/prodaju bilo kakvih vrijednosnih papira, kriptovaluta ili ICO-a. Prije donošenja bilo kakve financijske odluke kontaktirajte stručnjaka za financije. Razumijete da Insider Monkey ne prihvaća nikakvu odgovornost i da ćete ovdje predstavljene informacije koristiti na vlastitu odgovornost. Prihvaćate da je ovo odricanje od odgovornosti pojednostavljena verzija naših Uvjeta korištenja, a pristupanjem ili korištenjem naše stranice, suglasni ste biti vezani svim njezinim uvjetima i odredbama. Ako u bilo kojem trenutku smatrate da su ovi uvjeti i odredbe neprihvatljivi, morate odmah napustiti Stranicu i prestati koristiti Stranicu.
